Međunarodni jezik esperanto – jezik budućnosti

Posted on 18 March 2016 by heroji

Zlatoje Martinov

 

                                Međunarodni jezik esperanto – jezik budućnosti

 

Međunarodni jezik esperanto stvorio je dr Lazar Ludvig Zamenhof 1887. godine u Varšavi. Do tada bilo je raznih pokušaja stvaranja međunarodnog jezika, ali nijedan od tih projekata nije izdržao probu vremena i prakse kao što je to esperanto. Esperanto je ne samo opstao već se i razvijao, a i sada se razvija poput svih modernih jezika i primenjuje se u raznim oblastima ljudskih aktivnosti.

 

esperanto

Esperanto nije veštački jezik kako se u neupućenoj javnosti pogrešno misli samo zato što ima oca, datum i mesto rođenja. On je živ, govorni jezik  (parolata, spoken), a njegovi govorni nosioci su ljudi iz brojne esperantske zajednice širom sveta. Oni koji govore esperanto susreću se na raznim skupovima (kongresima, seminarima, festivalima, naučnim skupovima) ali ih najviše povezuje sve razuđenija i bogatija esperantska kultura (mediji, književnost ‒ originalna i prevodna, esperantski teatar, filmska produkcija, radio stanice na esperantu, televizija i naravno, u najnovije vreme ‒ internet).

Broj esperantista je relativno brzo rastao. Već 1905. godine održan je u Francuskoj u Bulonju na moru prvi svetski kongres esperantista na kome su učesnici iz raznih delova sveta prvi put u istoriji čovečanstva govorili jedan, u nacionalnom smislu neutralan, jezik i odlično se razumeli.  Od tada se svetski kongresi esperantista redovno održavaju svake godine u drugoj zemlji; izuzimajući godine Prvog i Drugog svetskog rata, kongresi su držani dosad na svih pet kontinenata.

Postoji Svetski esperantski savez (Universala Esperanto-Asocio) kao krovna organizacija  nacionalnih saveza esperantista. Članstvo u Svetskom savezu esperantista, prema statutu te organizacije, može biti i individualno. Ova organizacija zajedno s nacionalnim organizacijama esperantista čini tzv. esperantski pokret (Esperanto-Movado) koji  ima za cilj propagiranje praktičnih prednosti u međunarodnom saobraćaju jednog nadnacionalnog jezika kakav je esperanto. Osnovna ideja esperantista je jednostavna: nacionalni jezici služe u nacionalnim, a međunarodni jezik u međunarodnim okvirima. Stoga prema ovakvoj formuli nacionalni jezik ne može biti međunarodni iz prostog razloga što je on uvek u osnovi nacionalan te bi upotrebom u međunarodnim odnosima diskriminisao sve ostale jezike i nacije (primer današnjeg engleskog  kao „svetskog” jezika). To je konkretizacija osnovne Zamenhofove ideje oličene u čuvenoj rečenici koju je napisao u prvom udžbeniku novog jezika iz 1887: esperanto ne negira nacionane jezike, već samo teži da pomogne ljudima raznih nacionalnosti i različitih jezika koji stoje jedni kraj drugih kao nemi, da se sporazumeju.

Od strukovnih esperantskih organizacija posebno valja istaći one najvažnije: Internacia Ligo de Esperantistoj Instruistoj (Međunarodni savez esperantista prosvetara koji izdaje vrlo ugledni  stručni časopis Internacia Pedagogia Revuo; značajnu tradiciju baštini Internacia Fervojista Esperanto ‒ Federacio (Međunarodni savez železničara esperantista) jedno od pionirskih esperantskih međunarodnih udruženja, kao simbol povezivanja ljudi (poznata je njihova parola: „pruge i esperanto spajaju ljude”).  Jedna od najstarijih esperantskih međunarodnih organizacija svakako je i Sennacieca Asocio Tutmonda (Svetski savez radnika esperantista), levičarska organizacija  koja se već stotinu godina bori za ostvarenje klasnih interesa radnika širom sveta. Postoje i druga stručna udruženja (lekara, lingvista, hemičara) ali i udruženja ljubitelja prirode (naturamikaj societoj), udruženja za rodnu ravnopravnost i druga.

Na esperantu su objavljene na desetine hiljada knjiga, što originalne što prevodne literature. Sva klasična dela svetske književnosti još u prvim godinama nastanka jezika prevedena su na esperanto (Bibilija, Kuran, Šekspirove drame  (Hamleta je preveo sam dr Zamenhof kako bi tih prvih godina pokazao ne samo lingvističku valjanost esperanta, već i njegove razvojne potencijale), Mickjevičev Pan Tadija (prevod Antona Grabovskog, Zamenhofovog saborca,  čoveka koji je prvi progovorio na esperantu upravo s tvorcem jezika Zamenhofom), Molijerovi Razbojnici i druga. Danas  nakon 130 godina od nastanka esperanta gotovo da nema ozbiljnijeg  dela svetske  književnosti koje nije prevedeno na ovaj međunarodni jezik. U esperantskoj zajednici  širom sveta izlazi veliki broj časopisa različitih profila od književnih revija do stručnih, naučnih i dela zabvanog karaktera. Pomenuću samo neke najvažnije: Literatura Foiro (Književni sajam), švajcarski časopis, danas je najstariji i najugledniji književni časopis koji na esperantu neprekidno izlazi punih 47 godina. Pored njega, svojim kvalitetnim književnim prilozima ističe se naročito Beletra Almanako (Beletristični  almanah) koji izlazi u Njujorku, a odmah iza ova dva književna lista je i ruska književna revija Sezonoj (Sezone). U mnogim zemljama izlaze nacionalni književni listovi, u Srbiji od 2006.  izlazi časopis Beograda Verda Stelo (Beogradska zelena zvezda) – zelena zvezda je simbol esperanta – u kome književno nadareni srpski esperantisti mogu da plasiraju svoje radove. Danas na internetu postoje  i brojni  elektronski književni, stručni ali i zabavni časopisi, a na društvenim mrežama (Facebook, Instagram, Twitter i dr.) nebojeno  diskusija o najrazličitijim temama. Tako jezik esperanto, prateći sve moderne tendencije i najsavremeniji tehničko-tehnološki napredak, živi i neprestano se razvija poput svakog drugog jezika.

Treba istaći i da je esperanto od 1954. godine u konsultativnim odnosima sa UNECO-m, što je potvrđeno i drugom rezolucijom ove agencije za kulturu pri OUN, na Generalnoj konferenciji u Sofiji 1985. godine.

Pri Svetskom savezu za esperanto radi Terminologia Esperanto ‒ Centro (Centar za esperantsku terminologiju) koji upotpunjuje termine na esperantu u raznim naučnim oblastima kako bi bio sposoban da odgovori i najzahtevnijim naučnim potrebama savremenog sveta. U Brižu (Belgija) deluje Internacia Komerca kaj Ekonomia Grupo (Međunarodna grupa za primenu esperanta u ekonomiji i trgovini). Takođe u Brižu je sedište pre petnaestak godina formirane Evropske esperantske Unije (Europa Esperanto ‒ Unio) koja koordinira aktivnosti u korist esperanta u Evropskoj uniji. (Tako je nedavno Evropska esperantska unija podnela Evropskoj uniji odnosno Komisiji EU predlog da se tekst jedne vrlo lepe poeme napisane na esperantu specijalno za evropsku himnu Oda radosti (koja inače nema tekst) oficijelno prihvati kako bi himna mogla biti pevana na esperantu kao simbolu povezanosti ljudi širom Evrope). Isto tako, ova organizacija čini napore da Evropskoj uniji ukaže na mogućnost znatnog smanjenja troškova prevođenja na čak 28 jezika koji su inače ogromni, ukoliko bi se oficijelno koristio samo jedan jezik, koji naravno ne bi smeo biti jezik nečije nacije, koji bi tako diskriminisao sve ostale nacije i jezike, već neutralni, nadnacionalni jezik kakav je esperanto.

Takvim svojim razvojem i mogućnošću promptne upotrebe u međunarodnim odnosima, esperanto se dokazuje kao lingvistički potpuno potentan jezik. O tome belodano svedoči  živa i aktivna, entuzijastična i pregalačka višemilionska svetska esperantska zajednica, iako stara već stotinu i trideset godina.

 

Na sledećim primerima možete videti kako to izgleda (u prilogu se nalazi deo knjige “Svetska federacija” Dragana Bunića,  na srpskom i prevod na esperanto)

Svetska federacija_présent_en_ expéranto

Svetska federacija_présent_en-SH

 

Related posts:

Jedna država za sve građane sveta
Šta bi rekao Hajne?
Poslanica Ginteru Grasu

4 Comments For This Post

  1. Opsenar Says:

    Jedna moja prijateljica je davnih dana bila članica Društva esperantista koje je bilo izuzetno popularno u bivšoj Jugoslaviji i pričala mi je o susretima sa ostalim “govornicima” tog jezika širom Evrope i sveta

  2. Dragan Bunic Says:

    Zao mi je Gospodine Martinov,

    Ja sam pregovarao sa rukovodiocima sajta da objave nasa dva teksta (pod formom PDF-a): prikaz moje buduce knjige “Svetska federacija” na srpskom i vas prevod na experanto. To bi bila dobra prilika za citaoce da vide praktican primer teksta na experantu sto bi im pomoglo da nauce nekoliko reci ili da ga nauce kompletno.

    Nadam se da ce Redakcija udovoljiti onom sto je bilo dogovoreno.

    Koristim priliku da pozelim srecan rodjendan Kulturnom heroju.

    Dragan Bunic

  3. Dragan Bunic Says:

    Hvala Kulturnom heroju. Nadam se da će čitaoci otkriti za sada jedini “internacionalni jezik” esperanto.

    D. Bunić

  4. Pink Frojd Says:

    Izuzetno zanimljiva tema i tema koja je, čini mi se – dominantnim angloameričkim uticajem – skrajnuta sa globalnih samita i konferencija. Strašno je zanimljiva i inspirativna politika ovog sajta…

Ostavi komentar