<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
		>
<channel>
	<title>Comments on: Kneževa arhiva</title>
	<atom:link href="/?feed=rss2&#038;p=2979" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://kulturniheroj.com/?p=2979&#038;utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=knezeva-arhiva</link>
	<description>Duh pokreće tvar</description>
	<lastBuildDate>Sat, 21 Jul 2018 15:46:30 +0000</lastBuildDate>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.5.2</generator>
	<item>
		<title>By: Sneska B.</title>
		<link>http://kulturniheroj.com/?p=2979#comment-11957</link>
		<dc:creator>Sneska B.</dc:creator>
		<pubDate>Fri, 20 Feb 2015 09:53:23 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://kulturniheroj.com/?p=2979#comment-11957</guid>
		<description><![CDATA[Интересантан, вредан и значајан текст. Свака част аутoру на занимљивом и озбиљном истраживачком раду.]]></description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>Интересантан, вредан и значајан текст. Свака част аутoру на занимљивом и озбиљном истраживачком раду.</p>
]]></content:encoded>
	</item>
	<item>
		<title>By: Zoran D. Nikolic</title>
		<link>http://kulturniheroj.com/?p=2979#comment-11919</link>
		<dc:creator>Zoran D. Nikolic</dc:creator>
		<pubDate>Mon, 09 Feb 2015 12:47:35 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://kulturniheroj.com/?p=2979#comment-11919</guid>
		<description><![CDATA[Izvanredan i veoma kulturan tekst vezan za jednog velikog srpskog dobrotvora koji je život i rad posvetio dobrobiti svoga naroda. Koliko mi je poznato autor teksta je doktorandica koja je upravo kao temu svoje disertacije uzela bogatu arhivsku zbirku koju je Joca Vujić testamentom poklonio Univerzitetskoj biblioteci u Beogradu. Autorka je ispoljila veliku studioznost, energiju i fokusiranost da nam dočara bogatstvo i vrednost ove arhivske zbirke. Sve najbolje u daljem radu šarmantnoj i elokventnoj doktorandici!]]></description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>Izvanredan i veoma kulturan tekst vezan za jednog velikog srpskog dobrotvora koji je život i rad posvetio dobrobiti svoga naroda. Koliko mi je poznato autor teksta je doktorandica koja je upravo kao temu svoje disertacije uzela bogatu arhivsku zbirku koju je Joca Vujić testamentom poklonio Univerzitetskoj biblioteci u Beogradu. Autorka je ispoljila veliku studioznost, energiju i fokusiranost da nam dočara bogatstvo i vrednost ove arhivske zbirke. Sve najbolje u daljem radu šarmantnoj i elokventnoj doktorandici!</p>
]]></content:encoded>
	</item>
	<item>
		<title>By: Tatjana</title>
		<link>http://kulturniheroj.com/?p=2979#comment-11916</link>
		<dc:creator>Tatjana</dc:creator>
		<pubDate>Mon, 09 Feb 2015 08:03:10 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://kulturniheroj.com/?p=2979#comment-11916</guid>
		<description><![CDATA[Tačno je da je gospodin Joca Vujić imao nameru da svoj Muzej preseli u Novi Sad i stavi pod okrilje Matice srpske. Imao je ideju da kupi kuću u kojoj bi bio Muzej i obezbedi novac za njegovo dalje upravljanje. To je želeo pre svega zato što se građa u njegovom muzeju ticala pre svega Srba iz Vojvodine i što je smatrao da bi to bilo korisno za buduća mlada pokolenja. Godinama je pokušavao da ostvari svoju zamisao no usled nerazumevanja gradskih vlasti i uoprave Matice srpske to nikada nije ostvario. O ovome možete pročitati u pismu koje je gospodin Vujić 1927. godine uputio Radivoju Vrhovcu, predsedniku Matice srpske. Pismo je publikovano prvi put 1969. godine u Građi za istoriju biblioteke Matice srpske. Vrhovec je hteo mnogo ranije da ga objavi u Letopisu 1927. godine ali je odustao na molbu Vujića.Arhivska zbirka Joce Vujića (1863-1934) testamentom je zaveštana Univerzitetu u Beogradu tj. Univerzitetskoj biblioteci 1931. godine. Izvršilac testamenta bio je sin Jovan Vujić, mlađi. Arhivska zbirka i knjige prenete su 1932. godine u biblioteku.]]></description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>Tačno je da je gospodin Joca Vujić imao nameru da svoj Muzej preseli u Novi Sad i stavi pod okrilje Matice srpske. Imao je ideju da kupi kuću u kojoj bi bio Muzej i obezbedi novac za njegovo dalje upravljanje. To je želeo pre svega zato što se građa u njegovom muzeju ticala pre svega Srba iz Vojvodine i što je smatrao da bi to bilo korisno za buduća mlada pokolenja. Godinama je pokušavao da ostvari svoju zamisao no usled nerazumevanja gradskih vlasti i uoprave Matice srpske to nikada nije ostvario. O ovome možete pročitati u pismu koje je gospodin Vujić 1927. godine uputio Radivoju Vrhovcu, predsedniku Matice srpske. Pismo je publikovano prvi put 1969. godine u Građi za istoriju biblioteke Matice srpske. Vrhovec je hteo mnogo ranije da ga objavi u Letopisu 1927. godine ali je odustao na molbu Vujića.Arhivska zbirka Joce Vujića (1863-1934) testamentom je zaveštana Univerzitetu u Beogradu tj. Univerzitetskoj biblioteci 1931. godine. Izvršilac testamenta bio je sin Jovan Vujić, mlađi. Arhivska zbirka i knjige prenete su 1932. godine u biblioteku.</p>
]]></content:encoded>
	</item>
	<item>
		<title>By: Opsenar</title>
		<link>http://kulturniheroj.com/?p=2979#comment-11902</link>
		<dc:creator>Opsenar</dc:creator>
		<pubDate>Sat, 07 Feb 2015 13:23:22 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://kulturniheroj.com/?p=2979#comment-11902</guid>
		<description><![CDATA[Gospodin Joca Vujić iz Sente je 1925. godine predlagao da svoj muzej, biblioteku i arhivu preseli u Novi Sad &quot;pod okrilje Matice srpske&quot;. Do dogovora sa tadašnjim Matičinim rukovodstvom nije došlo, ali je uspostavljena saradnja dobrotvora sa Univerzitetskom bibliotekom u Beogradu (današnja Univerzitetska biblioteka &quot;Svetozar Marković&quot;)...]]></description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>Gospodin Joca Vujić iz Sente je 1925. godine predlagao da svoj muzej, biblioteku i arhivu preseli u Novi Sad &#8220;pod okrilje Matice srpske&#8221;. Do dogovora sa tadašnjim Matičinim rukovodstvom nije došlo, ali je uspostavljena saradnja dobrotvora sa Univerzitetskom bibliotekom u Beogradu (današnja Univerzitetska biblioteka &#8220;Svetozar Marković&#8221;)&#8230;</p>
]]></content:encoded>
	</item>
</channel>
</rss>
