Dovde si došla, odavde se vrati

Posted on 09 April 2013 by heroji

Emilija Cerović Mlađa

Dovde si došla, odavde se vrati

U ona stara vremena, deca vladara odrastahu kao i sva druga deca, igrahu se i učahu čitanju, pisanju i raznim naukama. Ipak, u jednome se razlikovahu od sve druge dece – od najranijeg detinjstva govoraše im o njihovoj odgovornosti prema zemlji i narodu. I više od toga, u njima razvijaše svest da njihov život najmanje njima samima pripada da u njemu rade što im srce poželi i duša prohte. Pa i kada su za ženidbu i udaju stasavala, nisu se mogla voditi razlozima srca, već od njih tražiše da se povinuju potrebama politike svoje zemlje i roda svoga.

Tako i Maru, kćer srpskog despota Đurđa Brankovića, dadoše u harem turskog sultana Murata Drugog, da mu bude supruga poslednja po redu. Ali zahvaljujući mladosti, lepoti i dobroti svojoj, ubrzo postade prva u njegovom srcu. Uz pomenute tri dragocene osobine, imala je Mara još jednu, dragoceniju od svih – mudrost.

Učena da voli rod svoj i zemlju svoju, bejaše učena da ne mrzi druge, već da ih poštuje. Jer poštovanje rađa poštovanje, pa ako hoćeš da drugi poštuju tebe i rod tvoj, moraš posejati seme poštovanja prema njima. Mara nikada ne pogazi običaje naroda svoga muža, kao što nikada ne zanemari običaje i veru naroda svoga. I zato je dvostruko voleše i ceniše na sultanovom dvoru, a ona bi vredni savetnik i pomoćnik u državnim poslovima prvo mužu svome, a kasnije i njegovom sinu- nasledniku, a Marinom pastorku – sultanu Mehmedu Drugom Osvajaču.

Kada je Mehmedova vojska osvojila Carigrad, zarobila je i mnoge Hrišćanske svetinje, među kojima i delove darova što ih Trojica Mudraca bejahu darovala Bogomladencu Hristu na rođenju. Znajući kakvo će blago za nju Svetinje biti, Mehmed ih pokloni Mari. A ona, koja je na sve načine pomagala Pravoslavne hramove, ponese ove, uz druge darove, na poluostrvo podno gore Atos. Htede da ih na čuvanje preda postradalom manastiru Svetoga Pavla, čiju obnovu, inače, velikodušno pomagaše njen otac, Đurađ, i brat, Lazar.

Nemanja Smiciklas, ilustracija za knjigu Price iz Bogorodicinog vrta, uz pricu Dovde si dosla... 1

Nemanja Smičiklas, ilustracija za knjigu Priče iz Bogorodičinog vrta, uz priču Dovde si došla…

Uzbuđena što može tako bogato darivati manastir, a nadasve ponesena svešću da uza se ima tako velike svetinje, Mara odluči da sama ode na poluostrvo i darove lično preda kaluđerima. Kada iz luke krenu putem ka manastiru Sveti Pavle, iznenada se začu odlučan glas sa Neba:

- Maro, dovde si došla, odavde se vrati. Jer ovo je vrt Carice Nebeske.

I Mara posluša, darove spusti, pa se vrati na brod svoj.

 

Od toga doba, na poluostrvo podno gore Atos, u Vrt Bogorodičin, nijedna žena više kročila nije.

Na mestu gde sultanija Mara bi zaustavljena kaluđeri podigoše paviljon, a delovi darova Trojice Mudraca i danas se čuvaju među manastirskim svetinjama.

 

 

Iz knjige Emilije Cerović Mlađe: Priče iz Bogorodičinog vrta, Novi Sad, Stilos Art, 2012.

Related posts:

Ikonoborački spor
Teologija i simbolika ikone
O molitvenom tihovanju

3 Comments For This Post

  1. Judžin Says:

    Lep stil pripovedanja i odlična ilustracija…

  2. Vesna Says:

    Divan način da se mladima približe pitanja vere…

  3. poluks Says:

    Veoma poučno, ovako bi i deci našoj trebalo predavati istoriju, da je razumeju kao nešto što se između ostalog, dešava i pred njihovim očima… I vera i istorija, priča i pripovedanje traju od sveta i veka…

Ostavi komentar