Archive | November, 2012

Tags: , , , , , ,

„Ponovo radi bioskop”

Posted on 14 November 2012 by heroji

Aleksandar Radović

Ponovo radi bioskop

 

PORTRET BOŠKA TOKINA (1894-1953)

 

  1. Rođen aprila 1894. godine u rumunskom delu Banata, u Čakovu, rodnom mestu Dositeja Obradovića. Prosvetitelje Dimitrija i Boška spajaju: putovanja, otkrivanje novih svetova, literarnih i kinematografskih…
  2. Osnovnu školu uči u mestu Đulvezuve, a završava u Vršcu, gradu za koji će ostati vezan do kraja života. Podno vršačke kule živi i radi Boškov brat od strica, Milan Tokin, sterijanac, jedan od naših najboljih poznavalaca dela „srpskog Molijera” u prvoj polovini prošlog veka…
  3. Boško maturira u Temišvaru 1912. godine, a nakon položenog završnog ispita konačno se seli kod strica, u Zemun. Tu, na Gardošu i Kupinovu, upoznaje Savu Šumanovića, zajedno sa Slavkom Vorkapićem slika pejzaže u okolini Zemuna…
  4. Tokin je školski drug sa Milošem Crnjanskim, u međuratnom Beogradu kojem će posvetiti roman Terazije, druguje sa Stanislavom Vinaverom i Tinom Ujevićem. Čaršija proziva „truba, činele i veliki bubanj“, prestonički muzički trio…
  5. Novinarsku karijeru započinje u listu Pijemont (1911) koji uređuje Ljubomir S. Jovanović, a na šlajfnama, u naredne četiri decenije, piše tekstove o pozorištu, knjigama i filmu…
  6. U Parizu u koji je došao zajedno sa Vorkapićem aprila 1916. godine, promoviše savremene umetničke tendencije (Vitman, Bodler, Bergson), zalaže se za kulturnu saradnju Južnih Slovena…
  7. Septembra 1920. godine iz pera Boška Tokina izlazi prva domaća filmska kritika posvećena ostvarenju Crveni kec. Tekst je objavljen u beogradskom modernističkom glasilu Progres
  8. Poetička različitost između predratnih modernista i posleratne avangarde istaknuta je u Boškovom Ekspresionizmu Jugoslovena, prvom radu o ekspresionizmu u srpskoj književnosti…
  9. Nikada nezavršeni niti prikazani Tokinov film Budi bog s nama ili kačaci u Topčideru (1924) o avanturama beogradskih šmekera trebalo je da ima „253 scene (kadra) ukupne dužine od 700 metara.”[1] Uloge su poverene Marici Popović, Matu Miloševiću, Milanu Ajvazu…
  10. U svesci 314 Letopisa Matice srpske iz 1927. godine, Boško Tokin piše o premijeri filma Kralj čarlstona Koste Novakovića. Prvi „komični film u Beogradu” nije dobro prošao u kritičkom teleobjektivu kritičara čiji omiljeni film beše Kabinet doktora Kaligarija
  11. Zlatni grad, film Fajta Harlana sa Kristinom Sederbaum u glavnoj roli, prikazan je s jeseni 1942. godine u okupiranom Beogradu, a prvi kolor film u našoj zemlji kratko je komentarisao i autor teksta Putevi umetničkog filma
  12. Boško Tokin, novinar, kritičar, filmadžija, biva dva puta uhapšen nakon dolaska novih vlasti… Prvi put na godinu dana (1946), a drugi put po tri godine i šest meseci (1947)…
  13. Bibliotekar Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, Milan Tokin pomaže Bošku da nastavi publicističku karijeru sačuvavši njegove predratne filmske zapise…
  14. Nastavlja rad zaposlivši se u Centralnoj kinoteci, kao istoričar filma (1951), a omogućeno mu je da piše eseje za časopis Film
  15. Prema rečima Marka Babca, „kruna Boškovog stvaralaštva svakako je njegov Filmski leksikon.[2]. U koautorstvu sa Vladetom Lukićem – Luletom, Tokin je ispisao filmografiju jugoslovenske kinematografije od 1910. godine do prve polovine pedesetih…
  16. Najveći poligraf jugoslovenskog novinarstva između dva rata, estetičar i teoretičar „sedme umetnosti”, Boško Tokin, umro je jednog decembarskog dana 1953. godine…
  17. O modernisti, avangardisti, Evropejcu pisali su Dušan Stojanović (Boško Tokin, pionir, 1977), Nebojša Pajkić, Radomir Konstantinović…
  18. Najbolji poznavalac kompleksnog, polivalentnog dela Boška Tokina u našoj sredini, Marko Babac, navodi njegovih „šest omiljenih, specifičnih i univerzalnih termina”…
  19. REALIZACIJA
  20. KONSTRUKCIJA
  21. SUKCESIJA
  22. SINHRONIZACIJA
  23. SINHRONITET
  24. KRISTALIZACIJA

[1] Marko Babac, Boško Tokin: novinar i pisac, Tom I, Novi Sad, Matica srpska, 2009, str. 63.

[2] Isto, str. 151.

 

Comments (1)