Vizuali

Sećanje na Ignjata Joba

Siniša I. Kovačević

 

OSAM DECENIJA OD SMRTI DUBROVAČKOG I

JUGOSLOVENSKOG SLIKARA

 

 

Ove godine navršava se osam decenija od smrti čuvenog dubrovačkog i jugoslovenskog slikara Ignjata Joba (Dubrovnik, 1895 – Zagreb, 1936). Tim povodom u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori priređena je retrospektivna izložba “Ignjat Job – vatra Mediterana”,...Pročitaj više »


Humanitarna izložba ciklusa „Sazvežđa“ Tamare Kusovac

Sazvežđa,, humanitarna izložba slika Tamare Kusovac, biće otvorena 10. oktobra u Galeriji Singidunum, u ulici Kneza Mihaila 40 u 19 časova.

Deo prihoda od prodaje slika namenjen je kampanji dobrotvorne organizacije “BELhospice,, za izgradnju prvog palijativnog stacionara za terminalne bolesnike.

Postoji i mogućnost izrade printa po originalu slike, u dimenzijama...Pročitaj više »


Slikarka Leposava-Bela St. Pavlović

Siniša I. Kovačević

 

 

Slikarka Leposava-Bela St. Pavlović

 

 

U okviru edicije “Žene u srpskoj umetnosti” objavljena je deseta po redu knjiga o još jednoj značajnoj umetnici, slikarki Leposavi-Beli St. Pavlović (“Topy”, Beograd). Autor ove monografije je Ljubica Miljković, naša ugledna istoričarka umetnosti i rukovodilac Zbirke jugoslovenskog slikarstva...Pročitaj više »


Instrumenti za reprodukovanje boje i zvuka

Milutin Milićević

Instrumenti za reprodukovanje boje i zvuka

 

Apstrakt:

Instrumenti za reprodukovanje boje i zvuka je deo diplomskog rada na temu Principi veze boje i muzike u umetnosti i dizajnu, u okviru departmana za Grafičko inženjerstvo i dizajn, Univerziteta u Novom Sadu.U diplomskom radu je opisana vizuelizacija muzičke...Pročitaj više »


Stipan i Dušan

Pero Zubac

Stipan i Dušan

 

O slikaru Stipanu Kopiloviću (1877–1924) kanim odavno da zapišem poneki redak divljenja, ali učiniću to kada uspem da vidim sve njegove sačuvane slike. Sve što znam o njemu naučio sam iz knjiga Bele Durancija i iz jednog, davnog, večernjeg razgovora sa slikarem Dušanom...Pročitaj više »


Milena Pavlović Barilli

Jelica Milojković

Milena Pavlović Barilli

(Požarevac, 1909-New York, 1945)

 

Jedinstveno umetničko delo Milene Pavlović Barilli, nesvakidašnja imaginacija kojom odišu njena platna ispunjena poezijom, enigmom i fantastikom, Milenino izuzetno obrazovanje, kosmopolitska širina njenog duha i sposobnost da briljantno poznavanje skrivenog bogatstva mitova, verovanja i legendi utka u svoje...Pročitaj više »


Prostori promene

Žaklina Ratković

Prostori promene

 

            Grafike i crteži Mihaila Petrova iz kolekcije MSUB

 

Svoj prvi tekst, prikaz umetničkih dešavanja kod nas, Mihailo Petrov objavio je sa osamnaest godina, sledeće godine njegove grafike i pesmu publikuje časopis Zenit, a sa dvadeset godina izlaže na Petoj...Pročitaj više »


Ljubici-Cuci Sokić

Nikola Kusovac

 

Ljubici-Cuci Sokić

 

Umesto čestitki za rođendan i Novu 2009. godinu

 

Novu 1945. godinu ratom razarani i razoreni Beograd, koji su četiri godine jednako nemilice i bezdušno kažnjavali i Nemci i vajni saveznici, dočekivao je sav u nezaceljenim ranama, sa sovjetskim tenkovima na trgovima i ulicama, sa Oznom koja...Pročitaj više »


Ljubica-Cuca Sokić

Nikola Kusovac

Ljubica-Cuca Sokić

Ka čistoj umetnosti

          Mora da postoji neki viši kosmički red, neka gornja pravda koja univerzum drži i održava u prirodnoj ravnoteži. Jer kako bi se drugačije moglo razumeti to što se samo nekoliko meseci pre nego što...Pročitaj više »


O umetnosti Zdravka Mandića

Sava Stepanov

 

O umetnosti Zdravka Mandića

 

Na velikoj sceni nekadašnje jugoslovenske umetnosti, slikar Zdravko Mandić (1935–2012) pojavljuje se 1965. godine, na tada važnoj i uglednoj izložbi Oktobarskog salona. Odmereni i sistematični slikar i teoretičar Stojan Ćelić, u svom prikazu te salonske izložbe, apostrofira Mandićevu sliku Na obali (1965) „kao samosvojno...Pročitaj više »


Đoka Jovanović

Đoka Jovanović

 

Dr Miodrag Jovanović

 

 

            Dragocene podatke o svom životu i radu Đorđe Jovanović je ostavio u „Autobiografiji”, istina pisanoj u poodmaklim godinama života, 1947. godine. Rođen je u Novom Sadu 1861. godine, najverovatnije 21. januara, pošto je i sam ponekad navodio prethodan i sledeći dan....Pročitaj više »


Svetlopisni dnevnik Vladimira Zupca

Danilo Vuksanović

Svetlopisni dnevnik Vladimira Zupca

Nametnulo se Vladimiru Zupcu više hiljada fotografija nastalih za različite povode i razloge, da ih obradi načas jednom od mnogobrojnih kompjuterskih alatki i tako iznedri svoje Fotografike, dajući im autorski pečat u specifičnom „slikarskom“ ruhu. U mnoštvu vizura koje su okom fotografa vremenom postajale...Pročitaj više »


Dušan Otašević ili do ne-klasičnog klasičnim...

Irina Subotić

Dušan Otašević ili do ne-klasičnog klasičnim…

 

            Kao retko kojeg umetnika u našoj sredini, Dušana Otaševića karakterišu osobenosti usamljenog, izdvojenog, izuzetnog… Usamljen je u svojim istrajnim traganjima koje prepoznaje na njemu svojstven način, duhovit i po malo ironičan a uvek zvonak:...Pročitaj više »


Epsko-fantastična kvalifikacija srpskog igranog filma

Dragan Stojmenović

 

Epsko-fantastična kvalifikacija srpskog igranog filma

(završno poglavlje)

 

„Film ne čine slike,

već duša tih slika.”

Abel Gans

 

Epski i fantastični elementi, otkriveni (detektovani) u fabulativnom toku analiziranih filmova definišu njihov epsko-fantastični modus. Uspostavljen epsko-fantastični modus predstavlja novu kvalifikacijusrpskih igranih...Pročitaj više »


Mitologija–ideologija

Dragan Stojmenović

 

Mitologija–ideologija

„Kad razmatram događaje iz prošlosti,

shvatam koliko su tanani uticaji koji

formiraju naše sudbine.”

Nikola Tesla

Filmska umetnost rođena je na samom prelazu u dvadeseti vek. Novi umetnički izraz, u kratkom vremenskom periodu (nekoliko godina), prihvatila je šira populacija. Istorijsko-političke promene uticale su na kinematografiju, i sve...Pročitaj više »


Zdravko Mandić, 1969.

Živojin Turinski

 

Zdravko Mandić, 1969.

 

Danas se već može reći da je slikarstvo Zdravka Mandića zrelo u onoj meri koliko su to mogli očekivati svi oni koji su sa interesom pratili njegov dosadašnji razvoj. A put, uistinu vremenski veoma kratak, kojim je Mandić došao do trenutka ove svoje izložbe, karakterišu...Pročitaj više »


Autoportret

Dragoslav Čupić

 

Autoportret

 

Rođen[1] (u Subotici, domu vetrova i melanholije), kršten (u radoznaloj želji da zadirkujem Đavola, i prkosim Bogu), odgojen pristojno u okvirima opcrtanim malograđanskim načelima. Samouk, otpadnik, sentimentalna budala, elitista kasnije, sociopata lišen svake empatije i zdrave društvene ambicije (Oh, patvorena samokritičnosti!). Hrabro promašena ličnost[2]… Ranije pripadnik pesničke...Pročitaj više »


Vim Venders

Dragan Uzelac

 

Vim Venders

 

Vim Venders (Wilhelm Ernst Wenders), filmski režiser, fotograf i producent, rođen je 14. avgusta 1945. godine, u Dizeldorfu, u Nemačkoj.

U mladosti je studirao medicinu i filozofiju, ali je te studije napustio 1966. Potom se preselio u Pariz i posvetio studijama slikarstva. S vremenom, postaje strastveni filmofil,...Pročitaj više »


Vudi Alen

Dragan Uzelac

 

Vudi Alen

 

Kad je svet apsurdan, humor seže u nedogled.

 

Njujork je centar njegovog kosmosa. Megapolis, raskrsnica svih mogućih i nemogućih puteva, epicentar svetskih kulturnih dešavanja, s čuvenim Kipom slobode, Menhetnom, Bronksom, Harlemom, Wall street prodavnicom najskuplje magle na svetu i Petom avenijom, poznatom pre svega po znamenitoj cvijećarnici...Pročitaj više »


Milo Milunović

Miodrag Kolarić

 

Mašta je laka i leti na čarobnom ćilimu iz Hiljadu i jedne noći, ali se delo ne stvara na izmišljenom već na tačnim otkrićima. Jedna je istina fantastična. Da li bi slike Jeronimusa Boša bila remek dela kojima se svet divi, da one nemaju onu bistru istinu...Pročitaj više »


Svet Ingmara Bergmana

Dragan Uzelac        

 

Svet Ingmara Bergmana

 

            Istorija počinje kada čovek postaje zao

 

Bard svetskog filma – Šveđanin Ingmar Bergman, čovek iza koga stoji gotovo šest decenija filmskog, pozorišnog i književnog stvaralaštva, uz italijanskog režisera Mikelanđela Antonionia, predstavlja egzemplarni slučaj u opisu „bolesti XX veka”: usamljenost, nemogućnost komuniciranja, egzistencijalna teskoba i...Pročitaj više »


Marko Čelebonović

Ljubica Miljković

Osetio sam odmah osobitu privlačnost boja i njihovih razmaza u različitim gustinama (…) Rekao bih da slikar, u toku života, prvo stanuje u prizemlju, blizu tla, a kasnije se seli na prvi ili drugi sprat, što ga odvaja od materijalne realnosti i uvodi u neopterećeni duhovni svet....Pročitaj više »


Žig petokrake

Zoran Stefanović

Ja, moj neumrli blizanac i svet na postavu izvrnut: O grafičkom romanu „Žig petokrake” Srboljuba Nikića

 

*

Neko nas je doveo ovamo, spasitelj ili dželat, Milutine.

Debitantski grafički roman Srboljuba Nikića Žig petokrake predstavlja dobrodošli i dvostruki izazov. Prvi izazov je od mentalne vrste i leži u neobično slojevitom unutrašnjem svetu samog...Pročitaj više »


Zdravko Mandić, 1979.

Đorđe Jović

 

Danas već zreli slikar, Zdravko Mandić, pripadnik je i zrele generacije, ako je generacijsko prokrustriranje moguće i potrebno kada se radi o pojedinačnom opusu i iskustvu zasnovanom na talentu i mogućnosti ličnosti da se iskaže slikajući onako kako jedino ume. Stoga nije bitna ni činjenica što je...Pročitaj više »


Olga Jevrić, 1965.

Ješa Denegri

 

Kod umjetnika čija je fizionomija jasno određena vlastitim problemima ali ujedno i otvorena novim mogućnostima produbljivanja osnovnih zamisli, proces kontinuiteta istovjetan je neprekidnom iznalaženju onih stanja svijesti u kojima duh čovjekov, svaki put ponovo, teži svom stalnom potvrđenju. Izraslo iz tog plodonosnog unutarnjeg nemira, iz nekog nama...Pročitaj više »


Ljuba Popović

Rene de Solije

 

Ljuba Popović

 

6110. Lavirintski putevi:

 

Ljuba se ne okreće lako onoj noćnoj strani (karakterističnoj za fantastičnu umetnost), usteže se. U stvari, malo je šta zatajeno u njegovom delu, koje pritom maestralno deli maske.

Humor je grub, namerno sirov i podrugljiv. Ono nešto „srpsko”.

• Studiju naših pokreta u budnom...Pročitaj više »


Radomir Reljić, 1967.

Leonid Šejka

 

Te velike slike Radomira Reljića, takoreći, sličurine, znaju zašto su velike, njihove površine– prostranstva su osuđene da budu naseljene nesvodljivim, nepomirljivim stranama i likovima sveta, koji više nije ni svet, već kovitlac svetske igre zasnovan na paradoksu kao principu. U ovom kovitlacu do te mere je teško...Pročitaj više »


Vladimir Veličković, 1969.

Jaša Denegri

 

Duhovni temelji Veličkovićeve umjetnosti nastali su sažimanjem iskustava subjektivnog sjećanja, uočavanjem pojava objektivne realnosti i slutnjom moguće, iako neželjene budućnosti. Emocionalni napon kojim Veličković iznosi svoje spoznaje i svoje istine ne proizilazi iz razloga isključivo podsvjesnog psihičkog stanja već je posljedica umjetnikova neminovog ali i svjesno izgrađivanog...Pročitaj više »


Leonid Šejka, 1965.

Aleksa Čelebonović

 

Može izgledati paradoksalno da su slike Leonida Šejke bile uvek predmet polemike u beogradskoj umetničkoj sredini. Mada blisko vezane za opšte priznate, pa čak i konvencionalne principe prikazivanja treće dimenzije i „trompe l’oeil-a”, one su izazivale otpor i revolt jednog dela profesionalnih krugova. Tome je svakako doprinela...Pročitaj više »


Epska fantastika u srpskom igranom filmu

Dragan Stojmenović

 

Epska fantastika u srpskom igranom filmu

 

(uvodno poglavlje)

 

Stranice pred tobom, čitaoče, otkrivaju uzbudljiv fantastični svet viteških dvoboja, čuvenih bitaka i epskih ljubavi, ispričanih nezaboravnim filmskim scenama nacionalne kinematografije. Natprirodna bića i mitološki junaci biće oživljeni kroz emociju antologijskih reditelja i glumaca koji su se odvažili da filmom ožive...Pročitaj više »


Vladimir Veličković, 1963.

Katarina Ambrozić

 

… Jedna se malena ptica spustila na patrljak strašila, iznakažen lik ogleda se u ogromnim očima muve, u predelu pustoši poljski pacov zastao pred lešinom konja, uz smrskanu glavu dečaka sletela senka još jedne ptice…

To je u svet užasa zalutala umetnikova nežnost. Jače od straha, ona je...Pročitaj više »


Spiridon Mitić

Pero Zubac

Sećate li se Spiridona? Hodao je uvek ubrzanim korakom, govorio kao da ima povišenu temperaturu, uvek sa nekim ushitom, sa nekom nedefinisanom radošću, posebno kada sretne nekoga sa kim bi mogao porazgovarati o temama iz umetnosti. Tamne, zatemnjene zapravo, naočare, povelike, uvek tamna odela i sivi mantili....Pročitaj više »


Ne, nije Haikai!

Stevan Stanić

Ne, nije Haikai!

Ima na najnovijim slikama Zdravka Mandića, reklo bi se, dva lica, dve težnje duha čije se razlike i suprotnosti na čudan način ublažuju: jedno – racionalno koje prihvata sve pozitivne doprinose nove umetnosti u traganju za materijom; i drugo – koje se u današnjem vremenu...Pročitaj više »


Slučaj jednog humanizovanog zla u SF okruženju iliti: Solaris: Tarkovski i / ili Lem

Vasilije Milnović

 Finis vitae sed non amoris

Pri hladnoj, plavičastobeloj svetlosti jednog od sunca Solarisa, Harino lice svetli vrlo čudno. Na njemu je izraz nedoumice. Kraj nje je napaćeni pogled Kelvina. Oko njih svemirska postaja okupana istom tom svetlošću, metalizirano svetluca emajliranim svetlima. Dole se lagano svijaju talasi...Pročitaj više »


Baba Penavuša

Pero Zubac

„…Tamo, tamo da putujem,

tamo, tamo da tugujem;

da čujem one stare basne,

da mlijeko plave bajke sasnem;

da više ne znam sebe sama,

ni dima bola u maglama.” (Tin Ujević, „Odlazak”)

Prva kuća levo, na ulazu u selo Oklaje, ponad Lištice, u prelepom predelu žuborave vode i zelena raslinja u kome se...Pročitaj više »


Dva adepta

Danilo Vuksanović

Komentar i razgovor dva adepta o izložbi Miloša Vujanovića

Današnja umetnička produkcija često se izgubi u manirističkim ponavljanjima, vladajućim trendovima i zaplitanju u angažovanost po svaku cenu. Postojeće granice i ideološko-kulturološke stege bivaju odmaknute svesnim delovanjem male grupe ljudi u postmodernističkom svetu....Pročitaj više »


Izvodi iz neverbalnog govora

Miloš Zubac

Nikola Marković:

Izvodi iz neverbalnog govora

Ako bismo prestali da upotrebljavamo reči, da li bismo bili bliži jedni drugima? Da li bismo se preciznije, tačnije ispoljavali u pokretu, mimici, gestu? Čovekova egzistencija, individualna i skupna, prečesto je znala da se...Pročitaj više »


Faksimili nemuštog

Danilo Vuksanović

Faksimili nemuštog

 

Predavanje Danila Vuksanovića u Srpskoj Crnji, u Narodnoj biblioteci Đura Jakšić, povodom njegove izložbe Faksimili nemuštog. Vuksanović ovde govori o pismima, njihovom razvoju u vremenu, o kaligrafiji, Zahariji Orfelinu, Hristiforu Žefaroviću, ćirilici i njenim osnovnim karakteristikama. Na kraju, predstavlja radove iz ciklusa Faksimili nemuštog, koji su...Pročitaj više »